Napredak bioloških nauka u posljednjih dvadeset godina je spektakularan u tolikoj mjeri da se može porediti samo sa napretkom na polju informatike i elektronike. Međutim, biološka znanja dobijaju tržišnu primjenu znatno sporije. Mnogo je “atraktivnije” uživati u novom 3D televizoru ili u novom automobilu sa funkcijom automatskog paralelnog parkiranja, nego oduševljeno razmišljati o ljepoti genetičkog koda.
Zapravo, cjelokupan biološki život na našoj planeti je tehnološki proizvod. To je rečenica za koju postoje sljedeći dokazi:

1. Činjenica je da za življenje je neophodno udisati kiseonik, ali pluća ne proizvode energiju potrebnu za održavanje našeg života. Udahnuti kiseonik putem krvi distibuira se svakoj od naših sto hiljada mitohondrija, organela sa funkcijom centrala za proizvodnju hemijske energije. To znači da se udahnuti kiseonik troši u mitohondrijama u procesu oksidacije. Sav ovaj proces pumpa protone, a njihova primjena jeste primjer vode u hidrocentralama – kako pokreću turbine. U svakoj od više hiljada mitohondrija, svake of stotina milijardi ćelija postoje stotine molekularnih centrala sačinjenih od proteina koji formiraju rotor i stator. Stručan naziv za centrale jeste ATP sintaze. Praktično je nemoguće zamisliti postepenu evoluciju ove mašine, budući da svaki protein koji ulazi u njen sastav mora da bude savršeno dizajniran da bi centrala radila.

2. Uprkos ogromnom broju ćelija od kojih je i naše tijelo sačinjeno, u nama ima deset puta više bakterijskih ćelija nego naših vlastitih. Na sreću, naš organizam ne funkcioniše po principu demokratije, inače bi bakterije imale vlast. Kako vlast izgleda, poznato nam je iz iskustva bakterijskih infekcija. Dakle, u nama žive milijarde korisnih bakterija, kao na primjer Echerichia coli. Milijarde ovih bakterija su stanovnici našeg debelog crijeva, a njihova uloga je u završnoj fazi varenja hrane. Ove bakterije takođe u svojoj membrani posjeduju složene motore koji pokreću bič (flagelum), koji ponovo pokreće bakteriju u željenom smjeru. Bić bakterije, ima rotor i stator, ali je to mašina dizajnirana da troši ATP hemijsku energiju u cilju pokretanja, a ne da je sintetiše(kao mašina iz prvog primjera).

Nova saznanja biologije drastično mijenjaju perspektivu života. Mi smo dizajnirani, nismo proizvod nasumične evolucije. Uprkos očiglednosti dizajna, mnogi negiraju implikacije novih saznanja jer ne prihvataju činjenicu da Bog postoji i da nas je stvorio. A kad dođemo na ovaj svijet, imamo samo taj jedan dar života i treba dobro da razmislimo kako ćemo ga iskoristiti. Sloboda izbora, dar. Da li za dobro ili za zlo? Ne zaboravimo, Onaj koji nas je sazdao u utrobi majke zna dovoljno i voli nas dovoljno da nas ponovo pozove u postojanje iz praha naših grobova. Gledajmo da razlog bude vječni život, a ne strašni sud.

Priredila: Belma Husović

 

Bibliografija:

Knjiga “Naučna cenzurisana otkrića”, Prof.dr Tomislav Terzin

Dozvoljeno je preuzimanje autorskog teksta uz obavezno navođenja izvora tenvir.org u  jednoj u  od prve tri rečenice, kao i na kraju teksta i uz navođenja imena persona koje su priredile tekst. Korišćenje materijala uz nepoštovanje bilo kog od pomenutih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava i podlježe zakonskoj odgovornosti.

2+
Podjelite objavu